Ako imate stalni osjećaj beznađa, tuge i nemoći, niste sami.
Milijuni ljudi u Sjedinjenim Državama žive s depresijom. Zapravo, Nacionalni institut za mentalno zdravlje izvještava da je preko 17 milijuna odraslih doživjelo veliku depresivnu epizodu u prethodnoj godini.
Iako mnogi ljudi nauče upravljati svakodnevnim životom sa simptomima depresije, postoji jedan koji zahtijeva hitnu pozornost - samoubilačke ideje. Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), samoubojstvo je 10. vodeći uzrok smrti u Sjedinjenim Državama.
Velika depresija važan je čimbenik rizika za samoubojstvo. Međutim, nemaju svi s depresijom misli o samoubojstvu.
Ako imate simptome depresije i samoubilačke misli, važno je potražiti pomoć. Ispravnim intervencijama depresija se može izliječiti, a samoubojstvo spriječiti.
Ako isplivaju samoubilačke misli
- Nazovite kriznu telefonsku liniju, poput Nacionalne linije za sprječavanje samoubojstava na 800-273-8255.
- Pošaljite tekst HOME na krizni tekst na broj 741741.
- Ako smatrate da ste u neposrednom riziku, obratite se pouzdanom prijatelju, članu obitelji ili zdravstvenom radniku. Razmislite o pozivanju 911 ili lokalnog broja za hitne slučajeve ako ne možete stupiti u kontakt s njima.
Što je samoubilačka depresija?
Suicidalna depresija nije klinička dijagnoza, ali to je pojam koji ćete možda vidjeti. Umjesto toga, većina stručnjaka za mentalno zdravlje to naziva "depresijom sa samoubilačkim mislima".
Klinička depresija ili glavni depresivni poremećaj (MDD) poremećaj je raspoloženja. Iako ne postoji točan uzrok depresije, dr. Doreen Marshall, potpredsjednica misije za angažman pri Američkoj zakladi za prevenciju samoubojstava (ASFP), kaže da se to može povezati s kombinacijom čimbenika kao što su fizička struktura mozga, kemija mozga, hormoni , ili genetika.
Kada netko ima kliničku depresiju sa simptomom samoubojstva kao simptomom, Marshall kaže da to znači da suicidne misli doživljava kao dio svojih ukupnih zdravstvenih simptoma. "Međutim, važno je zapamtiti da velika većina ljudi koji su depresivni ne umiru od samoubojstva", objašnjava ona.
Ostali simptomi velikog depresivnog poremećaja ili kliničke depresije uključuju:
- nedostatak interesa za uobičajene aktivnosti
- promjene u spavanju i apetitu (ili se povećavaju ili smanjuju)
- osjećaji beznađa
- osjećaji tuge
- osjećaji nemira
- poteškoće s koncentracijom, razmišljanjem ili donošenjem odluka
"Morali bismo imati na umu da se misli o samoubojstvu mogu pojaviti i izvan konteksta kliničke depresije, a mogu se javiti i s drugim mentalnim zdravstvenim stanjima, poput anksioznosti, posttraumatskog stresa ili poremećaja upotrebe supstanci", dodaje ona.
"Teško je znati kada netko možda razmišlja o samoubojstvu, pa potičemo druge da primijete promjene u ponašanju, mislima ili raspoloženju koje bi mogle ukazivati na prisutnost pogoršanja mentalnog zdravlja", kaže ona.
Međutim, ona također kaže da se ne boji pitati nekoga jesu li imali misli o samoubojstvu, posebno ako imaju značajne životne stresore. Slušajte osobu bez presude i ponudite joj da ostane s njom dok ne stigne stručna pomoć.
Ako ste zabrinuti onim što primjećujete ili postanete svjesni da vi ili netko koga poznajete mislite na samoubojstvo, Marshall kaže da je važno obratiti se stručnjaku za mentalno zdravlje za podršku i daljnju pomoć.
Gdje pronaći podršku
Ako vi ili netko koga poznajete razmišljate o samoubojstvu, niste sami. Evo nekoliko linija za pomoć i resursa za podršku.
- Nazovite kriznu telefonsku liniju, kao što je Nacionalna linija za sprečavanje samoubojstava na 800-273-8255 ili Nacionalna linija za pomoć službama za zaštitu od zlouporabe opojnih droga i mentalno zdravlje na 800-662-4357.
- Pošaljite tekst HOME na krizni tekst na broj 741741.
- Projekt Trevor pruža kriznu potporu LGBTQIA + osobama. Nazovite njihovu vruću liniju na 866-488-7386 ili pošaljite SMS na START na 678-678.
- Ako ste u neposrednom riziku: obratite se pouzdanom prijatelju, članu obitelji ili zdravstvenom radniku. Razmislite o pozivu 911 ili lokalnog broja za hitne slučajeve ako ne možete stupiti u kontakt s njima.
Koji su znakovi samoubojstva?
Iako nije iscrpan popis, neki od najčešćih znakova da vi ili netko koga znate možda razmišljate o samoubojstvu uključuju:
- davanje izjava o osjećaju bespomoćnosti, beznađa i bezvrijednosti
- velike promjene u raspoloženju
- govoreći o tome da želim umrijeti
- ne izražavajući razlog da nastavi živjeti
- povlačenje iz prijatelja, obitelji i društvenih interakcija
- pisanje o smrti
- poklanjanje osobnih predmeta
- sudjelovanje u prekomjernoj upotrebi alkohola ili droga
- agresivno ponašanje
- kupnja oružja ili prikupljanje i spremanje tableta
- opraštajući se od prijatelja, obitelji i voljenih
- porast tjeskobnog ili uznemirenog ponašanja
Ako netko koga poznajete razmišlja o samoubojstvu
Ako ste zabrinuti zbog nekoga tko razmišlja o samoubojstvu, planiranje sigurnosti može vam pomoći.
- Potaknite ih da naprave popis ljudi kojima se mogu obratiti za podršku. Krizne linije poput Nacionalne linije za sprječavanje samoubojstava na 800-273-8255 ili Nacionalne linije za pomoć službama za zaštitu od zlouporabe opojnih droga i mentalnog zdravlja na 800-662-4357 mogu se koristiti.
- Pitajte ih: "Razmišljate li o samoubojstvu?" i slušati bez presude.
- Ako odmah izraze misli o samoubojstvu ili samoozljeđivanju, ne ostavljajte ih na miru. Pošaljite poruku HOME na krizni tekst na broj 741741 da biste komunicirali s obučenim savjetnikom za krizne situacije ili nazovite 911.
- Pokušajte ukloniti sve oružje, lijekove ili druge potencijalno štetne predmete.
- Ostanite s njima dok ne dođe medicinski stručnjak ili im se ponudi da ih odvedu na hitnu na procjenu.
- Ako su sami i ne možete doći do njih, nazovite 911 ili lokalni broj za hitne slučajeve.
Što je ‘pasivno samoubojstvo’?
Neki ljudi odvajaju samoubilačke ideje u pasivne i aktivne kategorije. U tom se kontekstu pasivno samoubojstvo odnosi na misli o samoubojstvu bez određenog plana za njegovo izvršenje. Međutim, Marshall ističe kako pasivno samoubojstvo nije klinički pojam, a većina stručnjaka za mentalno zdravlje to izbjegava.
"Na sve misli o samoubojstvu važno je obratiti pažnju, jer su često pokazatelj nevolje", kaže Marshall. "Povremeno netko može izraziti nespecifičnu želju da umre, a važno je da se ne bojimo pratiti i konkretno pitati imaju li misli o samoubojstvu, a zatim poduzeti korake da ih povežemo kako bi pomogli", dodaje ona.
Koji su uobičajeni čimbenici rizika za razvoj samoubilačke depresije?
Čimbenici rizika igraju ključnu ulogu u razumijevanju samoubojstva. Zbog toga Marshall kaže da je uvijek važno imati otvorenu i izravnu komunikaciju s nekim ako mislite da misli na samoubojstvo te poduzeti dodatni korak da to primijetite i povežete da pomogne.
"Svakim danom učimo više o čimbenicima koji mogu pridonijeti tome da samoubilačke ideje postanu dijelom kliničke depresije i znamo da one mogu biti biološke i okolišne prirode, kao i da se križaju s prošlošću i životnim stresorima", kaže Marshall.
Imajući to na umu, evo nekoliko uobičajenih čimbenika rizika od samoubojstva:
- obiteljska povijest samoubojstva
- zlouporaba supstanci
- poremećaji raspoloženja, poput depresije
- kronična bolest
- prethodni pokušaj samoubojstva
- značajni gubici ili drugi iznenadni stresori
- povijest traume ili obiteljskog nasilja (fizičko ili seksualno zlostavljanje)
- vaše godine, posebno u dobi od 15 do 24 ili više od 60 godina
Kako se liječi samoubilačka depresija?
Postoji mnogo načina za liječenje kliničke depresije s namjerom samoubojstva, ali Marshall kaže da se ona može razlikovati ovisno o težini i pojedinačnim čimbenicima.
"Kako se simptomi depresije smanjuju kroz liječenje, neki će ljudi primijetiti smanjenje učestalosti ili intenziteta samoubilačkih ideja, ali drugima to možda nije slučaj ili se njihove samoubilačke misli mogu nastaviti", kaže ona.
"Suradnja s osobom kako bi se osiguralo da su sigurna u to doba i mogu li upravljati razdobljima samoubilačkih razmišljanja ključna je komponenta sigurnosnog planiranja u liječenju mentalnog zdravlja", objašnjava Marshall.
Marshall kaže da postoje i tretmani temeljeni na dokazima, poput dijalektičke bihevioralne terapije i kognitivne bihevioralne terapije, koji mogu pomoći i kod simptoma depresije i kod samoubojstva.
"Važno je da svom davatelju usluga mentalnog zdravlja date do znanja da imate misli o samoubojstvu, bez obzira prate li simptome depresije ili ne, kako bi vam pružatelj usluga mogao planirati najbolji tretman", kaže ona.
Lijekovi poput selektivnih inhibitora ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI), tricikličkih antidepresiva (TCA) i selektivnih inhibitora ponovnog preuzimanja serotonina noradrenalina (SNRI) najčešće su korišteni antidepresivi.
Uz podršku stručnjaka za mentalno zdravlje, Marshall kaže da i poduzimanje koraka da ostanete zdravi, povezani i proaktivni u pogledu svojih potreba za mentalnim zdravljem također mogu pomoći.
Evo nekoliko njezinih savjeta:
- prakticiranje brige o sebi, poput redovitog spavanja i vježbanja, te održavanje zdravih prehrambenih praksi
- voditi otvorene, iskrene razgovore o tome što vi ili netko drugi s depresijom sa suicidalnim idejama možda proživljavate i osjećate
- učenje i prepoznavanje znakova upozorenja za depresiju sa samoubilačkim idejama
Kako možete spriječiti samoubilačku depresiju?
Kao i druga stanja mentalnog zdravlja, rano otkrivanje i liječenje ključni su čimbenici smanjenja rizika od samoubojstva, navodi AFSP. "Adekvatan tretman mentalnog zdravlja za kliničku depresiju može mnogima pomoći da uoče smanjenje suicidalnih misli", kaže Marshall.
Ali također kaže da je presudno tražiti potporu za samoubilačke misli koje bi mogle biti izvan konteksta kliničke depresije. “Važna poruka je ne čekati. A ako niste sigurni imate li vi ili netko koga poznajete misli o samoubojstvu - bilo kao dio dijagnoze depresije ili odvojeno - nemojte se bojati pitati ", objašnjava ona.
Kakvi su izgledi za ljude s samoubilačkom depresijom?
Izgledi za ljude s depresijom i samoubilačkim idejama su pozitivni, uz pravilan tretman. Kombinacija psihoterapije, lijekova i samopomoći može smanjiti simptome depresije.
Međutim, ako se misli o samoubojstvu pogoršaju ili povećaju intenzitet, ambulantna terapija možda neće biti dovoljna. U tom se slučaju često preporučuje stacionarno liječenje.
Uz to, nova kategorija - poremećaj samoubojstvenog ponašanja (SBD) - preporučena je kao dijagnoza za daljnje istraživanje, prema članku iz 2021. godine, i mogla bi biti prihvaćena u budućoj verziji Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje.
Cilj ovog prijedloga je povećati šansu da stručnjaci za mentalno zdravlje procjenjuju rizik od samoubojstva izvan kategorije samoubilačkih ideja kod MDD-a.
Za poneti
Depresija sa samoubilačkim idejama nije nešto čime biste se trebali sami pozabaviti. Ako se trenutno liječite od depresije, obavezno recite svom terapeutu da imate suicidalne misli.
Ako su vam ove misli ili osjećaji novi ili ako nikada niste zatražili pomoć, zatražite uputnicu od zdravstvenog radnika ili kontaktirajte stručnjaka za mentalno zdravlje u vašem području.
Ako imate misli da naštetite sebi, niste sami. Pomoć je dostupna. Nazovite zdravstvenog radnika ili mentalnog zdravlja ili kriznu liniju ili telefonsku liniju za prevenciju da biste razgovarali s nekim tko vam može pomoći da pronađete potrebnu podršku. Isprobajte Nacionalnu liniju za sprječavanje samoubojstava na 800-273-8255.
Ako prijete neposrednoj opasnosti da naštetite sebi ili drugima, obratite se pouzdanom prijatelju ili članu obitelji ili nazovite 911 ili potražite hitnu medicinsku pomoć ako ne možete doći do nekoga kome možete vjerovati.
